Tuir definisaun disionáriu nian, vizionáriu mak ema ida ne’ebé iha vizaun klaru no imajinasaun maka’as kona-ba futuru. Maibé, bainhira ha’u observa Xanana Gusmão nia dalan moris no nia kontribuisaun ba luta ukun-rasik-an no konstrusaun nasaun, ha’u sente katak liafuan “vizionáriu” seidauk sufisiente atu deskreve nia. Liu husi ne’e, ha’u konsidera Xanana hanesan “Viajante do Tempo” (Time Traveller).
Saida mak Viajante do Tempo ida?Iha literatura no fiksaun sientífika, Time Traveller mak ema ida ne’ebé bele halo viajen entre tempu, ba pasadu no ba futuru. Loos duni, iha mundu real ida ne’e ema ida la bele halo viajen hanesan ne’e. Maibé, hanesan metafóra, liafuan ida ne’e bele uza atu deskreve ema ida ne’ebé kompriende didi’ak lala'ok pasadu nian, analiza realidade prezente no haree ho klaridade konsekuénsia sira iha futuru.
Vizionáriu ida bele imajina futuru. Maibé Time Traveller ida, iha sentido metafóriku, hanesan ema ida-ne’ebé “haree” ona futuru liuhusi nia kapasidade atu aprende husi pasadu no lee tendénsia sira iha prezente. Tamba ne’e, bainhira ha’u haree Xanana nia lideransa no desizaun estratéjika sira durante luta ba ukun-rasik-an no iha períodu independénsia, ha’u haree karakterístika sira ne’ebé liu definisaun simples ida kona-bá vizionáriu.
Ba ha’u, legadu ida ne’ebé forte liu husi Xanana mak nia kapasidade atu haree buat sira ne’ebé ema seluk labele haree. Durante luta armada, bainhira nia simu responsabilidade hanesan Comandante-em-Chefe FALINTIL, nia estratéjia sira dala barak la previzível(unpredictable). Iha konflitu militár, elementu surpreza no kapasidade atu adapta ba situasaun mak fatór importante ida. Komandante no veteranu sira ne’ebé servisu hamutuk ho nia hatene didi’ak realidade ida ne’e. To’o ema balu husi adversáriu tempu luta ne’ebé depois reforma ona mos rekoñese nia kapasidade estratéjika.
Iha tempu ne’ebá, ema barak hanoin katak funu sei remata liuhusi forsa militár de’it. Maibé Xanana kompriende katak luta ida ne’e la'os de’it kona-ba kilat no soldadu. Nia hatene katak atu manan funu, presiza hatene didi’ak ita nia an no hatene didi’ak inimigu. Perspetiva ida ne’e hanesan buat ne’ebé lembra ita ba prinsípiu estratéjiku sira ne’ebé atribuídu ba Sun Tzu ne'ebé hateten “hatene ó nia an no hatene ó nia inimigu, entaun iha batalha atus ida mos ó sei la monu.”
Maibé buat ne’ebé halo Xanana diferente la’ós de’it nia aprende husi pensador no estratega sira husi rai seluk. Nia rasik hateten katak durante nia estuda movimentu libertasaun no revolusaun sira iha mundu, hanesan Vietnam, Xina no Cuba, nia hetan lisaun ida ne’ebé importante liu husi buat seluk hotu. Bainhira nia lee Mao Zedong nia Red Book, nia hasoru ideia ida ne’ebé muda nia perspetiva kona-ba luta revolusionária.
Sentidu husi ideia ne’e mak katak ita bele aprende husi experiénsia ema seluk nian, maibé la bele tuir ho matan tomak. Kada povu iha nia istória rasik, kada nasaun iha nia realidade rasik, no kada luta iha nia kontextu rasik. Tanba ne’e, buat ne’ebé susesu iha Xina la presiza susesu ho maneira hanesan iha Timor-Leste. Vitória Vietnam nian la signifika katak Timor tenke uza dalan ne’ebé hanesan. Revolusaun Cuba nian mos la bele sai modelu ne’ebé kopia de’it.
Liafuan ida-ne’e muda Xanana nia maneira hanoin. Nia hahú kompriende katak xave ba vitória la’ós kopia estratéjia ema seluk nian, maibé kompriende realidade Timor-Leste nian ho kle’an. Timor-Leste nia jeografia la hanesan Vietnam. Timor-Leste nia populasaun la hanesan Xina. Timor-Leste nia situasaun polítika no diplomátika mos diferente husi Cuba. Tamba ne’e, resposta ba problema Timor-Leste tenke mosu husi realidade Timor-Leste rasik.
Ne’e mak tanba sa Xanana dala barak la simu teoria ka doutrina ida hanesan verdade absoluta. Nia aprende husi ema seluk, maibé nia adapta hotu tuir nesesidade no realidade Timor nian. Bainhira ema balu buka resposta iha livru no kopia tuir loloos de'it, Xanana buka resposta iha kombinasaun entre lisaun pasadu, realidade prezente no posibilidade futuru nian. Ida-ne’e mak halo nia estratéjia sira dala barak sai la previzível(unpredictable)no diferente husi buat ne’ebé ema barak hanoin.
Tamba ne’e, Xanana la limita nia análise ba realidade ne’ebé bele haree iha ailaran de’it. Atu kompriende didi’ak inimigu nia kapasidade no vulnerabilidade, nia haruka ema balu tama ba Indonézia atu observa no estuda realidade ne’ebé akontese iha nasaun ne’ebé invade Timor-Leste. Objetivu husi misaun ida ne’e la’ós de’it atu buka informasaun militár, maibé atu kompriende Indonézia nia kapasidade tomak hanesan estadu.
Bainhira ema ne’ebé haruka fila mai no relata katak militar Indonézia iha soldadu barak, ekipamentu modernu no apoiu lojístiku ne’ebé boot tebes, relatóriu ne’e fó hanoin ba ema barak katak Timor-Leste nia luta laiha oportunidade atu manan. Maibé Xanana interpreta informasaun ne’e ho maneira diferente. Nia hatán katak númeru boot no ekipamentu barak ne’e mak bele sai frakeza ida.
Nia esplika katak forsa ida ne’ebé boot tebes presiza orsamentu boot, rekursu boot no estabilidade polítika atu sustenta. Bainhira ekonomia nasaun ida forte, buat hirak ne’e bele mantein. Maibé bainhira ekonomia tama iha krize, presija nafatin sustenta soldadu ho númeru boot, ekipamentu no operasaun militár sira ne’ebé espalha iha rai-laran tomak sei sai naha todan ba estadu.
Iha tempu ne’ebá, ema barak haree de’it ba tanques, armas no soldadu Indonézia nian. Xanana la haree ba tanques no armas hirak ne'e maibé ekonomia, estabilidade polítika no apoiu povu nian. Nia kompriende katak se ekonomia Indonézia monu ka governu lakon konfiansa povu nian, presaun ne’e sei afeta diretamente kapasidade atu kontinua okupasaun iha Timor-Leste.
Perspetiva ida ne’e depois hetan prova iha istória. Krize finanseira Ázia iha 1997 halo ekonomia Indonézia monu maka’as, enfrakese governu Suharto no hamosu mudansa polítika boot iha rai-laran. Mudansa hirak ne’e kria kondisaun polítika ne’ebé depois loke dalan ba referendu 1999. Ida ne’e hatudu katak Xanana la haree de’it realidade iha momentu ne’ebá, maibé mos konsekuénsia sira ne’ebé bele mosu iha futuru. Bainhira ema seluk haree de’it forsa militar Indonézia nian, Xanana haree ona limitasaun sira ne’ebé iha nia laran. Ida-ne’e mak tanba sa ha’u dehan nia hanesan Time Traveller ida.
Besik referendu 30 Agostu 1999, iha proposta husi ONU atu adia prosesu ne’e tanba situasaun seguransa ne’ebé preokupante. Maibé Xanana defende kontinuidade ba data ne’ebé determina ona. Husi perspetiva ida ne’e, nia kalkula katak oportunidade polítika ne’ebé iha momentu ne’ebá bele la fila fali, karik oportunidade ne’e lakon. Hakat sala oituan de’it, mehi ukun-rasik-an bele sai parte ida de’it husi istória ne’ebé la kompleta. Istória hatudu katak, maski violénsia mosu hafoin referendu, povu Timor-Leste konsege espresa nia vontade ne'ebé klaru no loke dalan ba independénsia.
Hafoin independénsia, kapasidade atu haree ba oin kontinua mosu iha kestaun fronteira marítima ho Austrália. Bainhira informasaun kona-ba espionajen Austrália nian kontra Timor-Leste mosu, Xanana la reage ho lalais. Nia hein momentu polítika no jurídika ne’ebé apropriadu antes atu lori kazu ne’e ba tribunal internasionál iha Haia. Estratéjia ida ne’e ajuda Timor-Leste atu fortalece nia pozisaun durante negosiasaun fronteira marítima no ikusmai hetan akordu ne’ebé konsidera hanesan vitória diplomátika ida ba Timor-Leste.
Hanesan ne’e mos iha prosesu adezaun Timor-Leste ba ASEAN. Bainhira ema balu sei dúvida kona-ba prontidaun nasaun nian, Xanana argumenta katak oportunidade ida ne’e presiza aproveita. Nia haree integrasaun rejionál la’ós de’it hanesan objetivu diplomátiku, maibé hanesan investimentu estratéjiku ba futuru nasaun nian. Tamba ne’e mak nia insiste katak momentu ida ne’e mak “Now or Never”.
Agora dadaun, iha prosesu importante seluk kona-ba delimitasaun fronteira terrestre ho Indonézia, dada kadoras mina mai Timor no Timor-Leste sai uma na'in ba ASEAN. Bainhira ita haree fila ba istória, buat hirak ne’e la akontese rasik. Iha kada etapa, iha sempre desizaun sira ne’ebé iha tempu ne’ebá ema barak seidauk kompriende ka até kritika. Maibé depois tempu la’o, rezultadu sira hahú hatudu tanba sa foti desizaun hirak ne’e.
Iha kontextu ida ne'e, ha’u kompriende tanba sa ema barak kontinua tau fiar ba Xanana nia lideransa. La’ós tanba nia sempre loos, no la’ós tanba ema tenke konkorda ho nia iha buat hotu-hotu. Maibé tanba istória hatudu katak dala barak nia kapasidade atu lee realidade no kalkula oportunidade polítika sira lori nia ba desizaun ne’ebé ema seluk seidauk bele haree nia valor iha momentu ne’ebá.
Tamba ne’e, ba ha’u, Xanana la’ós de’it vizionáriu. Vizionáriu mak ema ida ne’ebé bele imajina futuru. Maibé Xanana, liuhusi nia kapasidade atu aprende husi pasadu, kompriende prezente no prepara ba futuru, hatudu karakterístika sira ne’ebé liu definisaun ne’e. Loos duni, la’ós iha sentidu literál, maibé iha sentidu lideransa no estratéjia. Ne’e mak legadu ida ne’ebé ha’u aprende husi nia kapasidade atu haree liu husi tempu dieferente ho ema ne'ebé imajina de'it.
Tanba ne’e, bainhira ema seluk dehan Xanana mak vizionáriu ida, ha’u konkorda. Maibé ba ha’u, liafuan ne’e seidauk sufisiente. Ha’u prefere deskreve nia ho metafóra ida ne’ebé talvez estrañu, maibé hatudu didi’ak nia maneira hanoin, Xanana la’ós de’it vizionáriu, maibé nia hanesan “Viajante do Tempo” ida.
Autór: Jacinto Moreira
