Díli, 22 fulan-Juñu 2026 (GMT News) - Francisco Guterres Lú-Olo, gerilleiru ida husi gerilleiru sira ikus liu ne'ebé tuun husi foho, hetan kargu Prezidente Repúblika Timor-Leste, hafoin tinan 15 depoizde nia rasik 'proklama' restaurasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
Iha loron 20 fulan-Maiu 2002 iha fatin hanesan ne'ebé nia toma posse nu'udar Xefe Estadu da-6, iha Tasi Tolu, Lú-Olo, ne'ebé iha tempu ne'ebá nu'udar prezidente Parlamentu Nasionál, hetan onra atu deklara moris nasaun foun primeiru iha milénio foun.
Nia lidera levantamentu bandeira Estadu foun, no minutu balun liu-tiha, nia fó posse ba Prezidente primeiru husi restaurasaun, Xanana Gusmão.
Ne'e karik mak remata kapítulu boot liu husi moris Lú-Olo ne'ebé moris iha 07 fulan-Setembru 1954 iha Ossú, iha munisípiu Viqueque, parte sudeste husi Díli.
Ba ema ida ne'ebé hela tempu naruk iha moris nia atu kontra suldadu indonézia iha foho sira Timor-Leste, nia halai kedas ba ai-laran hafoin invazaun indonézia iha 1975 no entrega kilat iha tinan 2000, serimónia iha Tasi Tolu, iha 2007 hanesan taka ona sirkulu ida.
Primeiru tanba nia hetan loloos atu hili nu'udar Prezidente, nia lakon iha primeiru rolu iha 2007 no 2012, maibé tanba mós ho ninia tomada posse, nia mak xefe da-tolu husi Fretilin (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente) ne'ebé asume kargu ne'e.
Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato mak prezidente sira primeiru hafoin proklamasaun unilateral independénsia, iha 07 fulan-Dezembru 1975, tuir mai Abílio Araújo, hanesan Arquivo no Museu Resisténsia foin lalais rekoñese.
Kargu ne'e sai mamuk to’o Lú-Olo fó posse ba Xanana Gusmão, iha 2002.
Prezidente Asembleia Konstituinte entre 15 fulan-Setembru 2001 no 20 fulan-Maiu 2002, bainhira nia sai prezidente Parlamentu Nasionál - Lú-Olo remata iha 2011 kursu direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa'e, ne'ebé nia hahú kedas bainhira lidera parlamentu.
Bainhira nia husik kargu prezidente Parlamentu, iha fulan-Juñu 2007, Lú-Olo hela dook uitoan husi kargu públiku sira, dedika liu ba partidu, too fulan-Fevereiru 2014 bainhira nomeadu nu'udar prezidente Komisaun Preparatóriu Cimeira Xefe Estadu no Governu Komunidade Países Língua Portuguesa.
Lú-Olo hahú ninia estudu iha Colégio Sta. Teresinha de Ossú, ne'ebé nia kompleta klase 4 iha 1969 hanesan estudante husi Pa. Salesianos sira, durante instrusaun primária ne'e, sei la iha esperansa kona-ba ninia futuru.
Tinan ne'ebá mak nia viaja ba kapital, tama ba Liceu de Díli ne'ebé nia frekuenta too 1973, depois fila fali ba Colégio St. Teresinha nu'udar monitór eskola, funsaun ne'ebé nia hala'o too 1974 bainhira ninia hakarak atu kontinua estudu lori fali nia ba kapital.
Iha 1975 nia tama FRETILIN, sai simpatizante partidu polítiku ne'e tanba nia gosta, nia hateten, ninia programa polítiku, ne'ebé defende independénsia Timor-Leste no mudansa iha moris sosiopolítiku no ekonómiku populasaun, liu husi reforma estrutural ba herdeiru sistema kolonial portugés.
Bainhira akontese invazaun indonézia ba Timor-Leste, iha 07 fulan-Dezembru 1975, Lu Olo halai ba ai-laran hamutuk ho populasaun husi ninia área, espesialmente ho joven sira ne'ebé fiar no kolega kbi'it ho nia.
Nia tama ba pelotaun ne'ebé komanda husi Lino Olkasa no hahú nia moris nu'udar kombatente ba FRETILIN.
Iha fulan-Juñu 1976 nia nomeadu vice-Sekretáriu Ossú, depois sai Sekretáriu, substitui kolega ida seluk ne'ebé kaptura husi inimigu durante insursaun militár ida.
Hafoin reuniaun primeiru husi Komité Sentrál FRETILIN (CCF), nia destaka nu'udar vice-Sekretáriu Rejiaun Leste, sai besik liu ho Xanana Gusmão.
Tinan ida liutiha nia nomeadu vice-sekretáriu partidu, no iha 1978 delegadu Komisariadu Sektór iha Ponta Leste, entre kargu sira seluk barak iha kuadru médiu FRETILIN.
Iha 1982 nia nomeadu adjuntu no kolokadu iha Rejiaun Sentru Leste ne'ebé nia tama Komandu Kompañia 3ª husi guerrilha, sei mós responsável polítiku, kargu ida ne'ebé nia nomeadu formalmente iha 1984.
Iha 1987, ho funsaun duplu eksekutivu ne'e, mak Lú-Olo transfere ba Rejiaun Cruzeiro (Same, Manatuto Oeste, Aileu no parte oriental Dili).
Iha 1997 nia asume funsaun sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN, hafoin mate husi asidente husi Konis Santana, hodi nune'e taka fali vazio polítiku FRETILIN iha resisténsia armada.
Ho kriasaun CNRT, iha 1998, Lu'olo akumula kargu membru CPN/CNRT, sekretáriu Frente Polítika Interna, membru Konsellu Polítiku Militár iha resisténsia armada no sei funsaun sira ne'ebé nia okupa iha Konsellu Prezidensiál FRETILIN.
Rohan funu, hafoin kuartu de sékulu ida, fasilita Lu'olo atu tuun husi foho sira hamutuk ho FALINTIL ba vila Aileu, sul husi Díli.
Iha 26 fulan-Novembru 2000 nia entrega ninia AR-15 no munisaun ba Komandu FALINTIL, tuun ba Díli iha-ne'ebé nia insentiva kriasaun Konferénsia Nasionál FRETILIN, no depois reorganizasaun estrutura báze partidu hanoin kona-ba Kongresu Juñu 2001 ne'ebé nia hili sai Prezidente.
Hafoin eleisaun 30 fulan-Agostu 2001, ne'ebé rezulta ho vitória FRETILIN, Lú-olo toma posse nu'udar membru Asembleia Konstituinte Timor-Leste no hili sai prezidente estrutura ne'e.
Nia mak depois prezidente primeiru Parlamentu Nasionál, kargu ne'ebé nia okupa too 2007.
Nia sei prezidente Fretilin bainhira nia mate iha ospitál ida iha Malásia iha-ne'ebé nia hetan tratamentu médiku.
Francisco Guterres Lu Olo husik liu kotuk feto faluk Cidália Nobre Guterres. Sira nain rua iha oan haat: Francisco Cidalino Guterres, Eldino Nobre Guterres, Felezito Samora Guterres no Dália Guterres.



