ZURICH/DUBAI/WASHINGTON – Kórpu Guarda Revolusionária Islámika Iran (IRGC) iha loron 20 Juñu hatete katak Estreitu Hormuz taka ona ba tráfiku embarkasaun, no aviza katak seguransa ba ró no naviu sira sei iha risku boot se aproxima ba Estreitu Hormuz.

Komandu Militar Konjuntu As liu Iran nian ne’e, Khatam al-Anbiya Central Headquarters, molok ne’e deklara katak medida ne’e foti tanba alegadu violasaun ba akordu sesar-fogu ne’ebé halo hosi Estadus Unidus no Israel. Sira dehan katak taka Estreitu Hormuz mak “pasu dahuluk” hodi responde ba violasaun kompromisu sira, no aviza katak medida seluk sei tuir se “agresaun” kontinua.

Ahi-suar ne'ebé sai makaas hosi súl Líbanu nian hafoin atake Israel nian iha loron 20 fulan-Juñu. FOTO: REUTERS
Ahi-suar ne'ebé sai makaas hosi súl Líbanu nian hafoin atake Israel nian iha loron 20 fulan-Juñu. FOTO: REUTERS

Atake Israel nian iha Líbanu iha loron 20 Juñu 2026, hamate ema hamutuk pelumenus na’in-16, oras balun de’it depois sesar-fogu tama iha vigór. Israel afirma katak nia responde ba atake hosi Hezbollah, enkuanto grupu Hezbollah ne’ebé hetan apoiu hosi Iran dehan katak sira sei la husik Israel iha “liberdade movimentu” iha teritoriu Líbanu.

Hapara konflitu iha Líbanu sai kondisaun importante atu hahú diálogu entre Estadu Unidu no Iran durante loron 60, hodi buka rezolve disputa kona-ba programa nukleár Iran no asuntu komplikadu seluk, atu bele atinje akordu permanente ida hodi loke fila-fali Estreitu Hormuz no estabiliza fornese petróleu mundiál.

To’o agora seidauk klaru bainhira negosiasaun sira ne’e sei hahú. Akordu temporáriu entre EUA no Iran iha 17 Juñu husu atu parte hotu-hotu para operasaun militár iha frente hotu, inklui Líbanu. Maibé Israel, ne’ebé la partisipa iha negosiasaun sira ne’e, dehan katak nia la liga ba akordu refere no sei kontinua mantén nia forsa sira iha rai Líbanu ne’ebé nia okupa.

Fatin hosi atake israelita nian iha aldeia Al-Jamaliyah besik Baalbek, iha Líbanu, iha loron 19 fulan-Juñu. FOTO: AFP
Fatin hosi atake israelita nian iha aldeia Al-Jamaliyah besik Baalbek, iha Líbanu, iha loron 19 fulan-Juñu. FOTO: AFP

Ajénsia Notísia Estadu Líbanu (NNA) relata katak aviaun no drone Israel sira ataka fatin oioin iha sul Líbanu no Vale Bekaa, ne’ebé konsidera hanesan área forte Hezbollah nian. Servisu Defeza Sivil Líbanu konfirma katak ema 16 mate iha atake sira ne’e.

Militar Israel afirma katak Hezbollah lansa projetíl liu 50 ba forsa Israel nian durante kalan, no Israel responde ho atake ba alvu sira ne’ebé nia konsidera hanesan infraestrutura Hezbollah nian. Israel insiste katak nia komprometidu ba sesar-fogu, maibé sei responde ba ameasa ruma hasoru nasaun no nia forsa sira.

Hezbollah, iha sorin seluk, dehan katak nia kombatente sira hasoru forsa Israel ne’ebé tenta infiltra área Ali al-Taher iha sul Líbanu no kauza vítima husi parte Israel. Ofisiál senior Hezbollah ida dehan katak grupu ne’e sei la permite Israel movimenta livremente iha teritoriu Líbanu.

Ministériu Saúde Líbanu informa katak desde loron 2 fulan Marsu, ema na’in-3.912 mate ona tanba atake Israel nian, inklui mediku, feto no labarik sira. Israel, iha sorin seluk , relata katak soldadu Israel na’in-32 no sivíl na’in-4 mate iha konflitu hasoru Hezbollah.

Negosiasaun EUA-Iran Ba Oin

Enkuantu konflitu kontinua, seidauk hatene karik negosiasaun importante entre EUA no Iran sei la’o lalais atu transforma akordu temporáriu ho pontu 14 ne’ebé asina semana ida ne’e ba akordu permanente hodi termina guerra ne’ebé hahú iha 28 Fevereiru.

Nasaun Suísa afirma katak nia kontinua fornese ambiente “diskretu no konfiável” iha fatin ida iha Buergenstock atu fasilita diálogu sira. Ministériu Negósiu Estranjeiru Suísa la fó detallu kona-ba partisipante sira ka konteúdu negosiasaun tanba prinsípiu konfidensialidade.

Vice-Presidente EUA, J. D. Vance, kansela viajen ba Suísa atu partisipa iha enkontru ho Iran tanba tensaun entre Israel no Hezbollah aumenta.

Ministru Interior Mohsin Naqvi hosi Pakistan mos iha Tehran atu halo enkontru ho Ministru Negósiu Estranjeiru Iran, Abbas Araghchi.

Konflitu entre Iran, Israel no aliadu sira to’o agora hamate ema liu na’in-8.000, maioria iha Iran no Líbanu, no mos kontribui ba aumentu presu enerjia no inflasaun iha mundu tomak.

Akordu temporáriu ne’e prevé hasai sansaun ekonómika hasoru Iran, liberasaun ba biliaun dolar sira hosi patrimóniu ne’ebé konzeladu, no autorizasaun imediata ba esportasaun petróleu Iran nian. Akordu ne’e mos inklui fundu rekonstrusaun hamutuk US$300 biliaun.

Prezidente EUA, Donald Trump, defende fali akordu ne’e depois hetan krítika hosi membru Kongresu balun. Trump dehan katak funu ne’e “enfraquece Iran” no afirma katak EUA sei observa durante loron 60 tuir akordu ne’ebé iha.